Vitorio

Vitorio


Autor: En Rajs


(1/5; broj glasova: 2)
Format 14,5 x 20,5 cm
Povez Mek
Broj strana 256
Štampa Crno bela

Opis: Vitorio, En Rajs


Vitorio je šesnaestogodišnji mladić obrazovan u Firenci u vreme vladavine Kozima de Medičija i odgojen kao vitez u očevom zamku na udaljenom planinskom vrhu. On živi u svetu dvorskog sjaja i provincijskih zadovoljstava, nad koje se iznenada nadvija noćna mora. Čitava njegova porodica gine u masakru demonskih bića, dok Vitorija spasava i zavodi vampirica Ursula, najlepša od svih njegovih natprirodnih neprijatelja. Vitorio kreće u želji za osvetom i ulazi u grozomorni dvor Grimiznog grala, sve opčinjeniji i zbunjeniji svojom ljubavlju prema tajanstvenoj Ursuli. Osim borbe sa demonskim protivnicima, suočava se sa vihorom rata i političkih intriga.

En Rajs je romanom Pandora započela veličanstvenu novu seriju vampirskih romana. U ovom drugom romanu iz Novih vampirskih priča, pripoveda nam očaravajuću priču o Vitoriju, vampiru koji potiče iz zlatnog doba italijanske renesanse. Ovo je tragična, ali i strasna i erotska legenda o prokletoj ljubavi i izgubljenoj nevinosti, priča koju En Rajs smatra svojom verzijom vampirskog Romea i Julije.


„En Rajs nam nudi mnogo više od priče, ona stvara mit.“
Washington Post Book World

„Još jedna očaravajuća priča o vampirima koja će vas nemilosrdno uvući u svoj vrtlog.“
Associated Press

„Predivna priča o istoriji i umetnosti. Raskošna gozba mračne mašte, požude i strasti smeštena u 15. vek.“
Rocky Mountain News

„Remek-delo... priča obasjana umetnošću, okružena paklenom tminom i natopljena krvlju.“
USA Today

Iz istog žanra


Piće pre rata

Denis Lihejn

Karantin

Žan-Mari Gistav Le Klezio

O raju i moći

Robert Kejgan

Pad

Giljermo del Toro

Zlatna krv

Lucijus Šepard

Soj

Giljermo del Toro

Svetohum

Džej Kristof

Vunderkind

Roj Jakobsen

Zemlje Ajaranda

Katarina Skokin

Mehanički princ

Kasandra Kler

Rajski vodoskoci

Artur Č. Klark

Putovanje

Ketrin Laski

Sivi kralj

Suzan Kuper

Pasivni ofsajd

Gorčin Stojanović

Znate da me volite

Sesili fon Zigesar